Podijelite
Naslov
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestKao godina osnutka uzima se 1607. godina, kada je u Zagrebu osnovana isusovačka gimnazija, za koju se s pravom pretpostavlja da je od samog početka imala i svoju knjižnicu. Ova se knjižnica brzo obogaćivala darovima, od kojih svakako treba spomenuti onaj Nikole Istvánffyja iz 1615. godine. Knjižnica je stradala u požaru 1645. godine, ali se zahvaljujući darovima uglednih velikaša ubrzo oporavila. Isusovačka gimnazija poveljom Leopolda I. 1669. godine dobiva status akademije.
Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. godine mnoge su knjige isusovačke akademije završile u Pešti, no dio je zalaganjem protonotara Nikole Škrlca Lomničkog ostao u sastavu Kraljevske akademije znanosti, osnovane 1776. godine. Akademijina je knjižnica već iduće godine dodatno obogaćena darom Baltazara Adama Krčelića.
Godine 1816. akademijina knjižnica dobiva pravo na primjerke knjiga tiskanih u tiskari Peštanskog sveučilišta, 1818. godine službeno je priznata kao javna knjižnica, a od 1837. ima pravo na obvezni primjerak svih tiskovina u Hrvatskoj i Slavoniji. I u ovom se razdoblju obogaćuje darovanjima privatnih knjižnica: 1818. godine onom Maksimilijana Vrhovca, a 1818. i 1835. godine knjižnicom Eleonore Patačić.
Kada je 1850. godine ukinuta Kraljevska akademija znanosti, njezinu je knjižnicu preuzela novoosnovana Kraljevska pravoslovna akademija. Godine 1874. osnutkom Sveučilišta Pravoslovna akademija prestaje postojati, a za potrebe sveučilišne nastave njezina je knjižnica spojena s knjižnicom Narodnog muzeja u novu sveučilišnu knjižnicu. Sveučilišna knjižnica u svibnju 1875. Zakonom o štampi dobiva pravo obveznog primjerka domaćih tiskovina, a u srpnju iste godine dobiva svoga prvog knjižničara, Ivana Kostrenčića.
I Sveučilišna knjižnica nastavila je s nabavom privatnih knjižnica, pa je tako 1892. godine kupljena knjižnica Nikole Zrinskog, 1893. godine Ljudevita Gaja, 1918. godine Nikole Tomašića, a 1919. godine Ise Kršnjavoga i Milana Amruša.
Krajem 1913. godine Sveučilišna se knjižnica preselila u zgradu na Marulićevu trgu 21, u kojoj ostaje do 1995. godine, kada se preselila na današnju lokaciju u Ulici Hrvatske bratske zajednice 4.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Ustroj osobeUnutarnji ustroj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu određen je Pravilnikom o unutarnjem redu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je Upravno vijeće Nacionalne i sveučilišne knjižnice donijelo 21. ožujka 2002. godine. Radi učinkovitijeg obavljanja djelatnosti Knjižnice i izvršenja programa rada, Knjižnica je organizirana u ustrojbene jedinice: područne službe, odjele u središnjoj i područnoj službi, odsjeke i pododsjeke u središnjoj službi te odsjeke i pododsjeke u područnoj službi.
Na čelu Knjižnice je glavni ravnatelj. Radi učinkovitijeg obavljanja djelatnosti, Knjižnica u funkcionalnom pogledu ima dva razdjela: Razdjel nacionalna knjižnica i Razdjel sveučilišna knjižnica. Na čelu svakog razdjela je ravnatelj. Razdjeli nemaju svojstvo pravne osobe i nemaju posebna ovlaštenja u pravnom prometu.
Knjižnicom upravlja Upravno vijeće, a Stručno vijeće raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada Knjižnice.
Knjižnica ima sljedeće ustrojbene jedinice:
Područna služba – Hrvatski zavod za knjižničarstvo; odjeli u središnjoj službi: Nabava (odsjeci u središnjoj službi: Hrvatske publikacije; kupnja, zamjena i dar); Obrada knjižnične građe (odsjeci u središnjoj službi: obrada serijskih publikacija s pododsjekom ISSN; normativni nadzor; katalogizacija omeđenih publikacija; sadržajna obrada); Nacionalne bibliografije (odsjeci u središnjoj službi: tekuća bibliografija – niz A s pododsjekom ISBN/ISMN te CIP; tekuća bibliografija članaka u časopisima – niz B; retrospektivne bibliografije); Zbirke građe posebne vrste (odjel u područnoj službi: zbirka rukopisa i starih knjiga; odsjeci u središnjoj službi: grafička zbirka; kartografska zbirka; muzička zbirka); Korisničke službe (odsjeci u središnjoj službi: središnja informacijska služba; čitaonice sa slobodnim pristupom građi s pododsjekom zbirka službenih publikacija; ISIP); Pohrana i zaštita (odsjeci u središnjoj službi: pohrana; restauracija i mikrografija; uvez); odjeli u područnoj službi: Informacijske tehnologije; Zajedničke službe (odsjeci u područnoj službi: tajništvo; računovodstvo; odnosi s javnošću s pododsjekom; tiskara; održavanje; sigurnost).
FunkcijeDjelatnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice je: prikupljanje, pohrana, čuvanje, trajna zaštita i osiguravanje dostupnosti sveukupnog fonda nacionalne zbirke Croatica, koja obuhvaća rukopise, tiskanu i ostalu knjižničnu građu ako udovoljava barem jednom od uvjeta (hrvatski autor, hrvatski jezik, hrvatski izdavač, o Hrvatskoj odnosno Hrvatima); izgradnja i osiguravanje dostupnosti reprezentativne zbirke strane znanstvene i stručne periodike, knjiga i ostale građe s posebnim naglaskom na sekundarnoj građi/bazama podataka te građi interdisciplinarnog i multidisciplinarnog karaktera; prikupljanje i osiguravanje dostupnosti literature posebice namijenjene nastavnicima i studentima Sveučilišta u Zagrebu; prikupljanje službenih publikacija međunarodnih organizacija i stranih vlada (depozitarna knjižnica), organizacija, uz opći fond knjiga i periodike i specijalne zbirke; obavljanje zadaća nacionalnog središta za očuvanje i obnovu knjižnične građe; davanje mišljenja o knjižničnoj građi koja ima svojstvo spomenika kulture; distribucija obveznog primjerka Republike Hrvatske; skrb o dostupnosti Croatice u fondovima stranih knjižnica; izrada hrvatskih tekućih i retrospektivnih bibliografija; izrada normativnih datoteka za knjižnični sustav Republike Hrvatske; obavljanje i koordinacija službi za katalogizaciju u publikaciji (Cataloguing in Publication – CIP); obavljanje odnosno koordinacija bibliografske djelatnosti za Sveučilište u Zagrebu; izrada kataloga/baza podataka za građu u svojem fondu i omogućavanje njihova javnog korištenja; izrada skupnih kataloga odnosno nacionalne baze podataka; obavljanje zadaća znanstvenog informacijskog središta Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu; obavljanje zadaća nacionalnog središta međuknjižnične posudbe; uspostavljanje službi za korisnike radi djelotvorne i organizirane dostupnosti građe i informacija; koordinacija i provedba poučavanja korisnika; savjetovanje, stručni nadzor i koordinacija rada knjižnica; organiziranje i koordiniranje stalnog stručnog usavršavanja svojih i ostalih knjižničnih djelatnika u Republici Hrvatskoj; umrežavanje i koordinacija rada knjižnica Sveučilišta u Zagrebu i dr.