Hrvatski državni arhiv

Podijelite

Naslov

Vrsta osobe

Pravna osoba/Tijelo

Ostali nazivi

PovijesniDržavni arhiv u Zagrebu (1941-1950)PovijesniDržavni arhiv Narodne Republike Hrvatske (1950-1962)PovijesniArchivum regni (1643-1848)PovijesniKr. zemaljski arhiv Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (1848-1923)PovijesniKr. državni arhiv u Zagrebu (1923-1941)PovijesniArhiv Narodne Republike Hrvatske (1962-1965)PovijesniArhiv Hrvatske (1965 -1993)GlavniHrvatski državni arhiv (1993)

Osnivač

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Povijest

Kao godina osnutka uzima se 1643. kada je izrađena i stavljena u upotrebu tzv. Škrinja privilegija kao mjesto pohrane i čuvanja najvažnijih državnih dokumenata Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ti dokumenti odnosno prava i povlastice Kraljevine, zajedno sa spisima Hrvatskoga sabora postali su jezgra kraljevinskog arhiva. Kako su se dokumenti hrvatskih zemaljskih vlasti gomilali, Hrvatski je sabor 1744. imenovao Ladislava Kiralya zemaljskim arhivarom, kojemu je već naredne godine naložio uređenje arhiva i prikupljanje spisa. Škrinja privilegija, koja se čuvala kod Kaptola zagrebačkog konačno je 1763. premještena na Markov trg u Zemaljsku kuću (Sabornicu), kojom je prilikom ponovljena revizija sadržaja škrinje. Nakon arhivara Kiralya brigu o državnim spisima ponovno je preuzeo protonotar Kraljevine, a nadzor nad arhivom zadržao je i nakon 1791. kada je Hrvatski sabor Zaključkom 13:1791 dodijelio dva činovnika za arhivsku službu. Do godine 1797. najveći dio arhivskoga gradiva bio je sređen, a 1799. dozvoljeno je namještanje stalnog zemaljskog arhivara, kojim je imenovan Ivan Zernčić. U njegovo vrijeme izvršeno je 1808. i preseljenje arhiva iz Sabornice u Banske dvore, u čijem se prizemlju na Markovom trgu 2 arhiv nalazio sve do 1913. Nakon napoleonskih ratova u Zemaljski arhiv pohranjeni su 1813. fragmenti spisa francuske uprave, dok je 1832. započeta nova revizija isprava iz Škrinje privilegija, kao i njihovo prepisivanje. Godine 1838. grof Sermage pohranio je u Zemaljskom arhivu povijesne dokumente svojih imanja. Svoj prvi veliki uspon doživio je Zemaljski arhiv u vrijeme zemaljskog (državnog) arhivara Ivana Kukuljevića-Sakcinskog (1848-1861), koji se iskazao velikom brigom kako za sređivanje arhivalija, tako i za njihovu znanstvenu obradu. Također, Kukuljević je u razdoblju od 1848. do 1853. obavio prvu restituciju hrvatskoga arhivskog dobra iz Budimpešte. U duhu Kukuljevićevih nacionalnih ideja Hrvatski sabor se od šezdesetih godina 19. stoljeća više puta bavio pitanjem konačnog uređenja Zemaljskog arhiva kao središnjeg hrvatskog arhiva. Konačno, prihvaćen je i od strane kralja sankcioniran Zakonski članak 7:1870 o uređenju Kr. zemaljskog arhiva Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji ujedno predstavlja i prvi pravi hrvatski arhivski zakon. Općenito, druga polovica 19. stoljeća obilježena je velikom brigom za prikupljanje i obradu arhivskog gradiva u cijeloj Hrvatskoj, ali do uspostave središnje arhivske službe ipak nije došlo. Osobitu brigu za uređenje Zemaljskog arhiva pokazali su njegovi ravnatelji Ivan Bojničić (1892-1925), kao i njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik Emil Laszowski (1925-1939). U tom razdoblju uz brojne zbirke, otkupe i darove, dotadašnji Zemaljski, a od 1923. Državni arhiv u Zagrebu, preuzeo je u pohranu i brojne obiteljske arhive, kao i povijesne arhive hrvatskih županija i gradova. Do značajnijeg preuzimanja arhivskih fondova došlo je u vrijeme Drugoga svjetskog rata, te pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, kada Arhiv Hrvatske postaje središnja i matična hrvatska arhivska ustanova.

Djelatnosti

Djelatnosti knjižnica i arhiva

Mjesto

Zagreb (ZAGREB)

Pravni status osobe

javna ustanova

Jezik

Hrvatski

Pismo

Latinica

Vrijeme djelovanja

1643 g.

Ustroj osobe

Razgranatu i i raznovrsnu djelatnost Arhiva odražava njegova organizacijska struktura koju danas čine: Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, Odjel za informacije i komunikaciju, Odjel za informatičke tehnologije, Odjel općih i računovodstvenih poslova, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju, Središnji fotolaboratorij, Hrvatski filmski arhiv i Depozit Zagrebačke nadbiskupije.

Funkcije

Hrvatski državni arhiv mjerodavan je za gradivo središnjih državnih tijela i ostalo gradivo od značaja za Republiku Hrvatsku u cjelini.

Pregled povezanih jedinica gradiva