Podijelite
Naslov
Računarski sud Banovine Hrvatske
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
Ostali naziviAlternativniBanovina Hrvatska. Računarski sud (1939 - 1941)
PovijestRačunarski sud Banovine Hrvatske osnovan je 19. listopada 1939. g. Uredbom o proračunu, računovodstvu i računskom sudu BH (NN od 19. prosinca 1939. br. 2379, Zakoni, uredbe, naredbe BH, knj. I, str. 109-125), kao samostalna konačna vrhovna računska kontrola u svim financijskim predmetima iz nadležnosti BH. Djelovao je do 31. srpnja 1941. god., kada je njegove poslove preuzeo Računarski dvor Nezavisne Države Hrvatske.
MjestoPravni status osobedržavna uprava
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1939-1941 g.
Ustroj osobeAdministrativno poslovanje Računarskog suda odvijalo se sukladno Pravilnika o RS BH (Zakoni, uredbe, naredbe itd. BH, knj. V, god. 1940., str. 1-42). RS imao je predsjednika i najmanje 6 vijećnika u rangu predsjednika, odnosno sudaca Upravnog suda koje je postavljao kralj na prijedlog Bana, a tajnike, računsko i pomoćno osoblje imenovao je Ban.
Poslovanje suda odvijalo se preko: Predsjedništva, Odsjeka pravnog i računskog, Vijeća i Pomoćnih ureda.
FunkcijeU nadležnost toga suda spadao je nadzor oko izvršenja proračuna BH, zatim proračuna općina i vodnih zadruga. Računarski sud redovito je ispitivao tromjesečne blagajničke i računske iskaze koje mu je Banska vlast morala u tu svrhu predlagati mjesec dana po isteku svakog tromjesečja. Nadzirao je i izvršenje proračuna svih ustanova na području BH koje su bile podržavane subvencijama Banovine.
Na zahtjev Bana ili Sabora mogao je RS, pred vršenje redovnog nadzora, izvršiti opći pregled gospodarenja banovinskog proračuna i proračuna općina, krajiških imovnih zaklada, vodnih zadruga i dr. Osim toga predsjednik RS mogao je i po vlastitoj odluci odrediti opći pregled svih vlasti i ustanova, izuzev Banske vlasti. Svaki odobreni proračun BH, Ban je bio obvezan u tri primjerka dostaviti RS. Također Banska vlast bila je dužna dostaviti RS zaključne račune za tu godinu sa svim prilozima.
RS vodio je posebnu evidenciju otplate zaključnih zajmova. U nadležnosti RS bio je pregled godišnjih bilanci Štedionice Banovine Hrvatske kao i općinskih štedionica na njenom području.
Njemu su se dostavljali svi prijepisi ukaza i rješenja o imenovanjima, promaknućima i umirovljenima banovinskih službenika, kao i rješenja o visini mirovine kako bi ispitao njihovu valjanost. Ukoliko se radilo o povredi propisa, RS je u zakonskom roku sam podizao tužbu radi poništenja rješenja.
Sud je svake godine o svom radu dostavljao izvješće Banu, a ovaj je uvažavao i mišljenje suda prilikom donošenja novih ili izmjene starih računovodstvenih propisa.
NadležnostPodručje djelatnosti Računarskog suda u Zagrebu obuhvaćalo je prostor BH, odnosno dosadašnju Savsku i Primorsku banovinu te kotareve Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Grdačac, Derventu, Travnik i Fojnicu. Računarski sud BH djelovao je samostalno. O svojem je radu jednom godišnje izvještavao Bana. Korespondirao je sa svih 11 odjela BH, Ispostavom banske vlasti u Splitu, kao i sa svim vlastima i ustanovama u poslovima iz svoje nadležnosti; kotarskim načelnicima, općinskim poglavarstvima, sudovima, Rektorom sveučilišta, fakultetima, bolnicama i dr.