Podijelite
Naslov
Schmidt, Branko
Vrsta osobeOsoba
PovijestBranko Schmidt (21.09.1957.), hrvatski filmski i televizijski redatelj i scenarist. Diplomirao je 1981. filmsku i TV režiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Isprva režira za Televiziju Zagreb, odnosno Hrvatsku radioteleviziju, gdje je od 1996. urednik u Umjetničko-dokumentarnome, pa u Dokumentarnome i Dramskome programu; zapažen je kao redatelj i scenarist TV drama Rano sazrijevanje Marka Kovača (1981.), Hildegard (1982.) i Gospodski život Stipe Zvonareva (1988.), miniserije Hajdučki gaj (1985., po romanu Ivana Gorana Kovačića) te dječje serije Operacija Barbarossa (1990., po romanu Zagonetni dječak Ivana Kušana). U kinematografiji je debitirao igranim filmom Sokol ga nije volio (1988.), koji se tematizacijom domobranstva i kolektivizacije u Slavoniji po završetku II. svjetskog rata istaknuo kao jedan od predvodnika nove nacionalne kinematografije potkraj 1980-ih i početkom 1990-ih, što je potvrdio i sljedećim filmom kojim se okrenuo književnoj baštini, adaptacijom romana Đuka Begović Ivana Kozarca (1991., i TV serija). Domovinskim ratom i njegovim društvenim i ideološkim kontekstom obilježeni su njegovi sljedeći filmovi, socijalna drama Vukovar se vraća kući (1994.) te Božić u Beču (1997., i scenarist; nagrađen Zlatnom arenom za scenarij na festivalu u Puli), djela reprezentativna za posustalu hrvatsku kinematografiju 1990-ih. Komedije Srce nije u modi (2000.) i Kraljica noći (2001., Zlatna arena za produkciju), u kojima pokušava ostvariti žanrovski odmak, ali i ironijski i nostalgični duh, prijelazni su filmovi u njegovu opusu. Od sredine 2000-ih, sa stvaralačkom obnovom hrvatske kinematografije, Schmidt režira filmove koji su društvenom kritičnošću i uklopljenošću u svjetske trendove među vodećima u suvremenome hrvatskom filmu. Međunarodno nagrađivani Put lubenica (2006.) priča je o emigrantskoj ruti kroz Hrvatsku, a nastao je, kao i Metastaze (2009., po romanu Ive Balenovića), prema scenarijima Ognjena Sviličića. Novostečeni je ugled potvrdio još dvjema suradnjama s Balenovićem – vlastitom adaptacijom njegova romana Ljudožder vegetarijanac (2012., Zlatna arena za režiju) te filmom Agape (2017., i koscenarist). Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo (2023.).
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1957 g.
FunkcijeRedatelj, scenarist