Mimica, Vatroslav

Podijelite

Naslov

Mimica, Vatroslav

Vrsta osobe

Osoba

Povijest

Vatroslav Mimica (Omiš, 25.06.1923. - Zagreb, 15.02.2020.), hrvatski filmski redatelj i scenarist. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. U drugoj polovici 1940-ih piše kritike i uređuje časopise Studentski list i Izvor, a u kinematografiju ulazi kao generalni te potom umjetnički direktor Jadran filma 1950–52., nakon čega je slobodni filmski radnik. Dobio je Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo (1986.). Redateljsku karijeru započeo je dugometražnim igranim filmovima U oluji (1952.) i Jubilej gospodina Ikla (1955.) koji se okušavaju u žanrovskim i realističkim obrascima (melodramski triler, slapstick). Nakon osnivanja Studija za crtani film u Zagreb filmu 1956. započinje suradnju kao scenarist (s Vladimirom Tadejem) nekih od prvih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma (npr. Cowboy Jimmy Dušana Vukotića, Premijera i Na livadi Nikole Kostelca, svi 1957.). Potom počinje režirati crtane filmove. Nakon filma Strašilo (1957.), status jednoga od svjetskih prvaka modernističke animacije stječe nizom crtanih filmova ostvarenih u kreativnoj suradnji s glavnim crtačem Aleksandrom Marksom i animatorom Vladimirom Jutrišom – Samac (1958., Grand prix na Međunarodnoj filmskoj smotri u Veneciji), Inspektor se vratio kući! (1959.), Mala kronika (1962.). Uz scenarije za više djela drugih autora Škole (kao i za više crtanih filmova o Inspektoru Maski), kao redatelj ostvaruje i zapažene crtane filmove Happy End (1958.), konstruktivistički Perpetuum & Mobile, Ltd. (1961.) te adaptaciju poeme Tifusari Jure Kaštelana (1963.), u tehnici grafike. U trećoj, prijelaznoj etapi teme iz ranijih crtanofilmskih satira Kod fotografa (1959.) i Jaje (1959., brončana Osella za animirani film 1960. na festivalu u Veneciji) razvija u visokostiliziranim, kratkometražnim igranim filmovima Telefon (1962.) i Ženidba gospodina Marcipana (1963.). Četvrtu etapu u njegovu opusu čine visokomodernistički cjelovečernji igrani filmovi ostvareni 1964-69., napose svojevrsna trilogija koju čine Prometej s otoka Viševice (1964., Velika Zlatna arena za film i Srebrna arena za režiju, obje ex aequo, te nagrada publike na pulskom festivalu 1965.), ključno ostvarenje autorske kinematografije i hrvatskoga filmskog modernizma, Ponedjeljak ili utorak (1966., Velika Zlatna arena za film i Srebrna arena za režiju te nagrada kritike na pulskom festivalu) i Kaja, ubit ću te! (1967.).

Mjesto (grad/općina)

Zagreb (ZAGREB)

Pravni status osobe

fizička osoba

Jezik

Hrvatski

Pismo

Latinica

Vrijeme djelovanja

1923-2020 g.

Funkcije

Redatelj, scenarist.