NaslovPaszthory, obitelj
Vrsta osobeObitelj
PovijestMađarsko plemstvo iz Šopronske županije. Ladislav (prva pol. 18.st.) bio je prisjednik Septemviralnog suda. Njegov sin Aleksandar (1749. - Varaždin, 1.05.1798.) 18.08.1783. ženi se Anom Bakić (umrla 18.08.1800.), jedinicom Pavla Bakića i Judite Lepossa i nasljednicom imanja Križovljan i Maruševec, i tako dolazi u Hrvatsku. Kasnije odlazi u Rijeku kao gubernator Rijeke i riječkog primorja. Njegov vjerojatno bratić Mirko bio je dožupan varaždinske županije i prisjednik Banskog stola u Zagrebu, a Josip, možda isto Aleksandrov bratić i Josipov brat, bio je čazmanski kanonik i dugogodišnji ravnatelj varaždinske Gimnazije - umro je 22.11.1833. u 81. godini nakon što je 46 godina bio ravnatelj Gimnazije. Aleksandrov sin Karlo Eduard (1786. - 29.05.1824.) ženi se Amalijom Marić, jedinicom Ludovika Marića i Barbare Jelačić i nasljednicom imanja Pavlovec Čanjevo i Raven. Imali su devetoro djece od kojih su se Žigmund, Karlo, Amalija, Ivana, Aleksandar mlađi i Josip istaknuli u društvenom životu plemstva Varaždina i Varaždinske županije sredinom 19.st. Aleksandar mlađi (28.07.1819. - 19.05.1871.) 1857. ženi se Helenom Varady (2.06.1839. - 14.03.1904.) s kojom je imao četvero djece, međutim, ostala im je samo jedna kći, Elizabeta (19.09.1858. - 10.11.1927.) koja se 1.09.1877. udala za Aleksandra Varadyja, polubrata svoje majke. Njenom smrću gasi se ova grana obitelji Paszthory.
MjestoJezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1501-1927 g.
Ustroj osobeAleksandar stariji (1749. - 1798.), sin je Ladislava Paszthoryja, prisjednika Septemviralnog suda, i njegove druge žene Kristine Palotay (umrla 1755.), s kojom je Ladislav još imao kćeri Anu, suprugu Ladislava Czompo, i Ester, suprugu Ignaca Zombathy. Ladislav je s prvom ženom Klarom Meszleny imao sina Antala koji je umro, ali je ostao njen sin iz prvog braka s Jurjem Csernelom, Gabrijel Csernel. S trećom suprugom Franciskom Rosty (umrla 1771.) imao je Ivana, Josipu i Klaru.
Aleksandar se 18.08.1783. ženi Anom Bakić (umrla 18.08.1800.), kćerkom Pavla Bakića i Judite Lepossa. Imali su sinove Karla Eduarda (1786. - 29.05.1824.), Ladislava (1793. - 1797.) i kćerku Juliju koja se 10.10.1802. udala za Žigmunda Szogenyja s kojim je imala sina Ladislava i kćerku Antoniju udanu Bohus. Karlo Eduard se 1805. ženi Amalijom Marić, kćerkom Ludovika i Barbare Jelačić. Imali su devetoro djece - Ladislava (umro 1829.), Ludovika (1807. - 18.04.1843.), Žigmunda (26.08.1808. - 18.05.1846.), Mariju (rođenu 29.11.1809. i umrlu kao dijete), Karla (20.10.1813. - 20.03.1857.), Amaliju (umrla 14.09.1864.), Ivanu (1818. - 13.08.1867.), Aleksandra mlađeg (28.07.1819. - 19.05.1871.) i Josipa (1820. - 13.04.1871.).
Žigmund je bio oženjen Albertinom Sermage s kojom je imao sina Ladislava (rođen 1843.), koji se oženio Kornelijom Janković i nije imao djece, te kćerku Nataliju (umrla 14.06.1907.), koja se prvi put udala za Šimuna Domanickog (umro 17.01.1865.), a zatim za Pavla Beroldingena (1835. - 1899.), s kojim je imala 3 sina - Žigmunda, Ervina i Ivu.
Ivana se udala za Gustava Ožegovića Barlabaševečkog (1814. - 15.12.1892.) s kojim je imala 4 kćeri - Emiliju (1847. - 2.10.1906.), koja se udala za Augusta Friedberga s kojim je imala dva sina - Gustava i Metela, zatim Herminu (umrla 10.11.1923.), pa Henrietu (umrla 4.07.1908.), koja se udala za Antuna Sterzija (1837. - 8.10.1813.) s kojim je imala maloumnog sina Raoula (rođen prije 1885. - 6.04.1925.), i konačno Valeriju (1851. - 22.03.1885.) koja se 1874. udala za Josipa Nageldingera von Traunwehr.