Podijelite
Arhivska oznaka
HR-HDA-1939-683
NaslovLucrezia Borgia
Vrijeme nastanka1922-1922 g.
RazinaSadržajLUCREZIA BORGIA
Osobe: papa Aleksander VI – Albert Bassermann; Cesare Borgia – Conrad Veidt; Juan Borgia – Lothar Muthel; Lucrezia Borgia – Liane Haid; Alfonso Aragonski – Alfons Fryland; Manfredo – Ernst Pittschau; Giovanni Sforza – Wilhelm Dieterle; Grofica Julija Orsini – Anita Berber
U predvečerje 3. jula 1495. jašila u dva konjanika cestom prema Rimu. Bio je to napuljski princ Alfonso Aragonski sa svojim prijateljem Manfresom. Sunce je upravo zapadalo i obasjavalo crvenilom svu okolicu Rima. Oba su konjanika časkom udivljeno zastala. Alfonso Aragonski se smrknuo. Pomisao, da će za koji tren ugledati glasovitu Lucreziu Borgiu, odagnala mu je svu volju, da se divi krasoti prirode. Konjanici su podboli konje i opet odjurili. U prvi sumrak stigli su u Osterije. Ciganka Fandanga plesala je tu svoj zamamni ples. Zbog nje su se potukli u krčmi, a Alfonso Aragonski ju je na svojim rukama iznio iz krčme i oteo razbješnjenoj masi. Od toga je časa pripadalo Alfonsovo srce lijepoj ciganki. No kako je bilo veliko njegovo iznenađenje, kad je drugi dan došao u svečanu audijenciju papi Aleksandru VI. i u sobi Lucrezie našao svoju toli ljubljenu ciganku Fandangu. Lucrezia nije voljela svoga prvoga muža Giovanna Sforzu. S njim se i razvjenčala na želju svoga strica, pape Aleksandra VI., koji je rastavu braka tražio iz političih razloga. Cesare Borgia imao je tu svoje prste i uvelike je uplivao na svoga strica Aleksandra. Papa Aleksander VI. imao je troje djece: najstarijega Cesara, silnika i veoma umna i nadarena čovjeka, blagoga Juana i kao bijeli biser divnu Lucreziu. Aleksander je svoje sinove službeno nazivao sinovcima, a kćer sinovkom, kao što su i oni njega zvali stricem, jer papa po zakonu nije smio imati djece. Za Lucrezijinoga drugoga muža bio je određen Alfonso Aragonski. Lucrezia i Alfonso su se silno zavoljeli. Cesare, kojega su nekoji zvali demonom, valjda zbog toga, što mu nijedno sredstvo nije bilo prejako, da dođe do svojih okrutnih ciljeva, zamrzio je Alfonsa od onoga časa, otkad je on bio izabran Lucreziji za muža. Cesare je Lucreziu silno ljubio. Lucrezia je od Cesareve osvete bila spasila Giovanna Sforzu, koji se utvrdio u svom dvorcu Pesaro, a sad je instinktivno osjećala, da Alfonsu prijeti još strašnija pogiblje. I doista. Cesare je najprije dao smaknuti svoga brata Juana, jer je on bio odan Lucreziji i Alfonsu. Njegovu ljubaznicu Naomi bacio je u cirkus lavovima na užas sviju prisutnih. Da se ulaska papi i ispriča svoja nedjela, izjavio je, da je Savonarola, moćni neprijatelj plemena Borgija i glasoviti propoviednik, u njihovim rukama. To je značilo, da je otpravljen na drugi svijet. Alfonso je, bojeći se za svoju glavu, pobjegao iz Rima, jer je Cesare navijestio smrt svima Napolitancima. Lucrezia je u pape zamolila milost za Alfonsa. Ali Cesare je to prevejano udesio. Njegova tri plaćenika ugrabila su Lucreziu i zatvorila je u samostan, a dotle su uboli Alfonsa. Da se osveti, Lucrezia je obećala svome prvom mužu Giovannu Sforzi svoju ljubav, ako joj on iz bitke donese Cesarevu glavu. U bici pred tvrđavom Pesaro pao je Cesare i sam gospodar Pesara.
- Balkan kino, 06.02.1922., vidi zbirka Stakić
Količina1.0 Komad
Vrsta gradivaPismoLatinica
PosjednikOznaka arhivaHR-HDA
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaArhivistički sređenoOsobni podaci: NE;Autorska prava : NE
Vrsta sadržaja