Podijelite
Arhivska oznaka
HR-HDA-1939-591
NaslovKonigsmark
Vrijeme nastanka1923-1923 g.
RazinaSadržajKONIGSMARK
Režija: Leone Peret
Glumci: Princesa Aurora Orlov – Huette Duflos; Knez Orlov – G. Komero; Grofica Meluzina Golovin – Marcya Capri; Princ Albert – Georges Valtier; Ađutant princa Alberta, Major pl. Bosse – Andre Liabel; Princ Artur – Jean Flueuri; Nina Totose – Maria Tambor; Raul Viguerte – Jaque Catelain; Marquis de Marcais – Jean Ajme; Potporučnik pl. Hagen – Svetislav Petrović
dio I.
Na dvoru X vidimo kolosalni raskoš, ukus i krasne žene. Dolazi ruski knez Orlov sa divnom kćerkom i oboje budu dočekani velikim sjajem. Veliki vojvoda Rudolf Hohenfels treba po nalogu vladajućeg kneza da oženi lijepu rusku kneginju, koja se Rudolfu izvanredno dopada, ali kneginja Aurora nazivlje svog budućeg "majmunom" i ni na kraj pameti joj nije, da svoju zlatnu djevojačku slobodu žrtvuje čovjeku, koga ne ljubi. Njen otac, ruski knez je dešperatan što mu se kći opire, ali u pravi čas dolazi Aurorina starija drugarica iz Rusije, grofica Meluzina Glovin, koja ima veliki utjecaj na mlađahnu knjeginju Auroru. Meluzina ju savjetuje "udaj se za velikog vojvodu Rudolfa, a on neka ti da poštenu riječ, da ne će od tebe nikada više zahtjevati nego prijateljstvo. On te ljubi, on će to učiniti, a ti češ doći na prestolje bez bračnih dužnosti".
Svadba se slavi, dvor je u sjaju, prekrasan vatromet osvjetljava veselo dvorsko društvo, vojsku i narod – samo knjeginjene oči plaću - udala se bez ljubavi – sad je ptica u kavezu.
Dvorac Hohenschwangau oživio je, tamo boravi mladi par. Veliki vojvoda Rudolf održao je časnu riječ, on je samo prijatelj svoje divne Ruskinje, žene, ali mu srce gine od ljubavi za njom. Već je pola godine oženjen i sve moguće pokušava, da ju predobije, ali uzlaud. Najviše je kriva njena prijateljica grofica Meluzina, koja na svoj način prikraćuje vrijeme lijepoj Aurori. Vladajući veliki vojvoda šalje prestolonasljednika Rudolfa u Afriku, u kolonije na naučno putovanje, on odlazi tiho, slomljena srca bez oproštajne riječi svoje žene. Samo jedna miniatura medaljon, koji mu je Aurora jednom poklonila, jedino mu je što nosi od žene, koju nada sve ljubi. Sve dužnosti prestolonasljednika, blagog dobroćudnog Rudolfa, preuzeo je njegov mladi mrki i vladohlepni brat udovac, princ Albert. Aurora, kad je začula, da joj je muž otputovao, ipak, se snuždila, ali brzo je Meluzina utještila, sa predlogom, da otputuju u Paris, ocu Aurorinom u goste. Paris grad veselja i ukusa divno nam se pokazuje. Evo modereona, pa znameniti Montmartre, pa noćna elegntna zabavišta najvećeg sjaja i raskoši. Dok se kneginje bace u vrtlog pariškog užitka, putuje mladi lijepi pjesnik i učitelj Viguerte u dvorac Hohenfels, on je angažiran kao informator malog sina princa Alberta. Jednog dana stiže vijest, da je Rudolf umro u Africi, Aurora od grižnje savjesti, da je sakrivila smrt muža, teško oboli. Sumniva je smrt vojvode Rudolfa.
Kneginja je ozdravila i upoznala mladog pjesnika, koji se silno zaljubi u Auroru. Međutim Viguerte proučava knjižnicu dvorca i silno se zainteresira za sudbinu Hanoveranskog dvora, osobito izčeznuće grofa Konigsmarka. Kako se to događalo u istom dvorcu g. 1694., to je Viguerte pretraživao svaki tajanstveni kut dvorca. I jednoga dana na svoje veliko zaprepaštenje tražeči ostatke lješine Konigsmarka, naiđe u tajinstvenom divnom kaminu na neku lješinu, koja – sudeći po medaljonu i slici kneginje Aurore – može da bude samo od vojvode Rudolfa. Kako je samo iz Afrike dospjela? Tko ju je sakrio? Zašto? Tko ga je ubio?
- Olimp kino, 03.01.1925., vidi zbirka Stakić
dio II
Viguerte se mnogo trudio, da riješi tajnu izginuća Konigsmarka i kako je iz njiga saznao, da je i u dvorcu Hohenfelsu napravio brave znameniti bravar Girond iz 17. stoljeća, pokuša, da riješi zagonetku brave na kaminu u dvorani oružja. Na veliko svoje zaprepaštenje otvori kamin i nađe tamo ostatke lješine i zlatni medaljon sa slikom princeze Aurore, po kojemu, može ta lješina da bude samo od Rudolfa. Viguerte to javi Aurori, i oni se dogovore, da će u 11 sati noći, kad već sve bude spavalo, otići zajedno i pogledati lješinu. Taj dogovor čula je Meluzina, koja je bila špijunka princa Alberta i to mu javila. Boose i Rudolf zapale onaj dio grada, gdje je bio kamin, zatvore tamo Viguerta i htjedoše tamo zamesti trag umorstva velikog vojvode Rudolfa, ali im taj plan ne uspije, vatrogasci ugase vatru, Viguerte iz plamena spasi Auroru i tim je njihova ljubav još jača.
Ljubomorni von Hagen pozove Viguerta na dvoboj, koji spriječi Aurora.
Međutim buknuo je svjetski rat. Viguerte snašao se u teškoj situaciji kao Francuz na Njemačkom Doru. Tu zgodu upotrebi Albert i dade von Hagenu nalog, da uapsi Francuza Viguerta. Ljubomorni Hagen baš naiđe kad se princeza Aurora nalazila u zagrljaju sa Viguertom, ali ona se brzo snađe i zauzme svoje kraljevsko dostojanstvo.
Vi ne ćete uapsiti Viguerta, ja sam Vam spasila oficirsku čast, sad ćete mi tu uslugu vratiti. Dajte Vaše isprave i Vaše odijelo, pripravite kod tajnih vrata moj auto. Za četvrt sata mora sve da bude spremno.
Von Hagen pokorno je poslušao i za kratak čas putuje Aurora saViguertom kroz divne predjele, prolazi nesmetano granicu i predaje Viguerta Francuzima. S Bogom za navijek, sada nam ostaje samo još ljubav za domovinu.
Albert kad je saznao za bijeg, držao je zastalno, da se princeza ne će vratiti, ali kad je došla natrag, odmah mu izjavi, da zna, da je on umorio njenog muža i zatraži, da si on sam sudi, prije nego ona njega javno optuži.
Albert nije imao drugog izlaza, on si sam prosvira glavu tanetom.
Minuo je rat, Viguerte je pao na bojnom polju – ne zna mu se za grob.
Princeza Aurora dolazi u crnom velu u Paris i tužna srca polaže ruže na grob "nepoznatog junaka".
"C'est peut etre lui". To je možda on i orosi cvijeće na grobu suzama svojih divnih očiju.
- Olimp kino, 16.01.1925., vidi zbirka Stakić
Količina1.0 Komad
Vrsta gradivaPismoLatinica
PosjednikOznaka arhivaHR-HDA
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaArhivistički sređenoOsobni podaci: NE;Autorska prava : NE
Vrsta sadržajaPetrović, Ivan
Glumac