Podijelite
Arhivska oznaka
HR-HDA-1939-43
NaslovAtlantida
Vrijeme nastanka1932-1932 g.
RazinaSadržajATLANTIDA
Francuski film po romanu Piere Benoita
U glavnim ulogama: Jean Angelo, George Melchior, Marie Louise Scribe i Stacie Napierkowska
I dio.
Neka vojnička izvidnica našla je u pustinji poručnika de Saint-Avita, koji je bio ranjen i sav iznemogao, te ga je odvela u vojnu bolnicu u Tanger, gdje je ležao u vrućici i bulaznio. Njegovi su drugovi koješta naslućivali. On ja naime bio izaslan na neku ekspediciju s kapetanom Morhangeom. Ali Morhangenu nema ni traga ni glasa, pa se govorka, da ga je Saint-Avit ubio.
Kad se Saint-Avit oporavio, dobio je dopust i pošao u Paris. Ali i u bučnoj vrevi velikog grada privlačila ga je tajnovita pustinja i on se vratio na svoje mjesto u Timbuktu. Tamo je nekom svom prijatelju ispričao povijest svog života.
Jednog dana bio je Saint-Avit pošao s kapetanom Morhangeom i vodičem Budžemom u pustinju zbog neke važne misije. Morhange je bio prije odgajan u nekom samostanu, a u svijet je pošao zato, da iskuša svoju stalnost, pa da se onda vrati redovničkom životu.
U pustinji ih je uhvatila pječana vijavica, pa su se sakrili u jednu pećinu. Saint-Avit se slučajno namjerio na nekog urođenika, po imenu Gosaru, te mu izbavio život, on ih je onda odveo do neke bajne palače, koja je opominjala na priče iz Tisuć i jedne noći. U tom bajnom kraju, posred najbujnije vegetacije, stolovala je divna kraljica Antineja.
Prijatelji se namjeriše na kraljičina arhivara, od kojega su doznali, da se nalaze u neistraženom, žarkom središtu Sahare, gdje je nekad stajao otok Atlantida, dok je Sahara još bila more. Arhivar im je pokazivao sjaj i bogatstvo palače, te ih doveo i u golemu mramornu palaču, u kojoj je stajalo šestdeset kipova. To su sve bili istraživači sa zapada, koji su umrli od neodoljive i neispunjene čežnje za prekrasnom Antinejom, a ona ih je onda nekim tajnim galvanoplastičkim postupkom pretvorila u zlatne kipove.
Kad je ponosna Antineja ugledala lijepog kapetana Morhangea, zadrhtalo je prvi put njeno hladno srce i planulo žarkom ljubavlju prema njemu. Ali što je ona držala za nemoguće, dogodilo se. Morhange ju je odbio i prezrao njenu ljubav. Zato je Antineju napala strašna žeđa za osvetom, od koje je ništa nije moglo da odvrati.
- Apollo Kino, 12.11.1922.
II dio.
Prijatelji nisu smjeli da vide jedan drugoga. Saint-Avit živio je u samotnoj sobi, gdje mu je kraljičina robinja Sulejma veselim čavrljanjem razgonila dosadu. Premda je znao, što ga čeka, prodro je Saint-Avit u kraljičine odaje i vidjevši, da ona ljubi Morhangea, spopao ga je strašan ljubomor, pa je htio da ubije kraljicu.
Morhangeova je hladnoća teško ranila kraljičin ponos i ona je zasnovala strašnu osvetu. Navela je naime Saint-Avita, koji je bio slijep od ljubavi, te je on jedne sparne i burne noći ubio svog prijatelja.
Nježna Sulejma naumila je da pomogne Saint-Avitu, kako bi s njom pobjegao, a pri tom im je pomagao i Gosara, kojemu je poručnik jednom izbavio život.
Na tegobnom putu kroz pustinju skapala im je najprije deva, a za nekoliko dana umrla je jadna Sulejma od žeđe i iznemoglosti. Saint-Avit je sam nastavio put, dok nije izgubio svijest i tako ga je našla neka vojnička izvidnica, te ga odvela u bolnicu u Tanger.
Otkad je ozdravio, obuzimala je Saint-Avita samo jedna čežnja, da opet vidi čarobnu ženu i da je zamoli za oproštenje, što ju je htio ubiti. Jedne večeri došao je po nj vjerni Goarion i odjahaše onamo, odakle mu se nije više bilo suđeno vratiti.
- Apolo kino, 14.11.1922., vidi zbirka Stakić
Količina1.0 Komad
Vrsta gradivaPismoLatinica
PosjednikOznaka arhivaHR-HDA
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaOsobni podaci: NE;Autorska prava : NEArhivistički sređeno
Vrsta sadržajaPabst, George Wilhelm
Redatelj