Podijelite
Arhivska oznaka
HR-OeStA/KA-17-1
NaslovZbirka zemljovida
Vrijeme nastanka1501 g.
RazinaSadržajGradivo Zbirke zemljovida obuhvaća oko 350.000 jedinica, a klasificirano je na osnovi stanja kartografije i političke geografije 1914. godine.
Sustav je zadržan do danas i obuhvaća slijedeću klasifikaciju:
A. Karte svijeta („Weltkarten“)
B. Europa: I. Cijela Europa („Der ganze Erdteil“, „Gesamteuropa“), II. Veći dijelovi i grupe zemalja („Größere Teile und Ländergruppen“), III. Balkan, IV. Njemačko Carstvo („Deutsches Reich“), V. Francuska („Frankreich“), VI. Velika Britanija i Irska („Großbritannien, Irland“), VII. Italija („Italien“), VIII. Nizozemska, Belgija i Luksemburg („Niederlande, Belgien, Luxemburg“), IX. Austro-Ugarska („Österreich-Ungarn“), X. Španjolska i Portugal (Spanien, Portugal“), XI. Rusija s Poljskom i Finskom („Rußland mit Polen, Finnland“), XII. Švicarska („Schweiz“), XIII. Danska, Norveška i Švedska („Dänemark, Norwegen, Schweden“).
C. Afrika
D. Amerika
E. Azija
F. Australija
G. Planovi gradova i zemljovidi okolica („Städtepläne und Umgebungskarten“): I. planovi gradova i zemljovidi okolica klasificirani po zemljama, pa gradovima, II. Afrika, III. Amerika, IV. Azija, V. Australija, VI. Panorame gradova („Städteansichten“), VII. Planovi građevina („Gebäudepläne“).
H. Ratni zemljovidi („Kriegskarten“): Kronološka klasifikacija po ratnom pohodu.
J. Manevarski planovi („Manöverpläne“): Klasifikacija po zemljama.
K. Opisi zemalja („Landesbeschreibungen“): Sadrži pisane opise zemalja i pripadajuće zemljovide, klasificirane po zemljama. (Ova je cjelina u najnovije vrijeme izdvojena u zaseban fond, koji se u ovom pregedu gradiva donosi na razini podfonda Zbirke zemljovida i nacrta.)
Nadalje, gradivo grupa B do F klasificirano je prema unaprijed određenoj podijeli:
a. normalni topografski i opći politički zemljovidi, koji su na osnovi mjerila podijeljene u slijedeće podgrupe: Pregledni zemljovidi („Übersichtskarten“), Generalni zemljovidi („Generalkarten“) i Specijalni zemljovidi („Spezialkarten“).
b. Fizikalni zemljovidi („Physikalische Karten“): Geološki, hipsometrijski, hidrografski, orohidrografski, riječni i drugi zemljovidi.
c. Tematski zemljovidi („Thematische Karten“): Cestovni, željeznički, poštanski, granični, crkveni, sanitetski, turistički, jezični, vojni, statistički, etnografski, letački i razni zemljovidi.
PosjednikOznaka arhivaHR-OeStA/KA
PovijestRatno dvorsko vijeće kao središnja vojna vlast Habsburške Monarhije vjerojatno je već od samoga svojeg osnutka 1556. godine prikupljalo i čuvalo kartografsko gradivo. Tijekom povijesti te zemljovide koristila je carska vojska tijekom ratova iz kojega su razloga uvijek iznova nastajali gubici vrijednoga gradiva.
Kako je kartografija tijekom 18. stoljeća postala izuzetno značajna za vojsku, u razdoblju Marije Terezije i Josipa II. Glavni stožer intendanture („Generalquartiermeisterstab“ – GQMSt) postao je 1763. ustanova (a ne kao dotada jedinica koja je postojala samo u ratnim vremenima). Tom prilikom dobio je zadaću sistematskog kartografiranja i opisivanja zemlja, a pridodani su mu časnici obrazovani na Inženjerijskim akademijama u Beču i Bruxellesu. Već naredne godine na osnovi načela koje je osmislio predsjednik Ratnoga dvorskog vijeća, maršal Franz Moriz grof Lacy započelo je i sistematsko prikupljanje i čuvanje kartografskoga materijala. Na taj način gotovo istovremeno započelo je prvo kartografsko snimanje habsburških zemalja (jozefinski snimak, završen 1796. godine) i osnivanje Zbirke zemljovida pri Kancelarijskom arhivu Ratnoga dvorskog vijeća za pohranu ovih tajnih zemljovida. Nasljednik Lacyjev, maršal Andreas grof Hadik izvršio je godine 1776. sjedinjavanje Zbirke zemljovida s gradivom Inženjerijskoga ureda („Genieamt“) u Topografski odjel Arhiva Ratnoga dvorskog vijeća („Topographische Abteilung des Hofkriegsrätlichen Archivs“). Za vrijeme Hadika postignut je znatan napredak u unapređenju Topografskoga odjela. Veliku podršku razvoju Topografskoga odjela pružao je i car Josip II.. On je darovao veliki broj zemljovida iz privatnoga posjeda, naredio Državnoj kancelariji da se uključi u razvoj Topografskoga odjela, a poticao je i časnike i njihove obitelji da predaju svoje zemljovide ili ih daju na uvid. Po smrti cara Josipa II. obustavljena je djelatnost na izučavanju povijesnih ratnih pohoda, te se ograničila samo na izradu zemljovida i nacrta za slučaj rata.
Osnutkom Ratnoga arhiva 1801. godine Topogra
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaArhivistički sređenoOsobni podaci: NE;Autorska prava : NE