Podijelite
Arhivska oznaka
HR-HDA-714
Naslov
Fodroci, obitelj (arhivski fond, 1549-1887)
Vrijeme nastanka
1549-1887 g.
RazinaSadržaj
Gradivo fonda predstavlja fragmentarno sačuvani arhiv obitelji Fodroci iz razdoblja od 1549. do 1887. godine. Unatoč tom vremenskom rasponu koje obuhvaća tri stoljeća, najveći dio gradiva potekao je iz razdoblja 19. stoljeća. Prema svojem sadržaju obiteljska se ostavština Fodrocijevih može raščlaniti na gradivo koje se odnosi na članove obitelji, na članove obitelji rodbinski povezanih s obitelji Fodroci te na posjede koji su se nalazili u vlasništvu obitelji. Manja količina gradiva tiče se obiteljskih rodoslovlja. Po obimu sačuvanoga gradiva ističe se ostavština četiriju članova obitelji Fodroci: Ladislava i njegovih sinova Žigmunda i Mirka te Žigmundove supruge Julijane (rođ. Lovinčić). Ovu ostavštinu s jedne strane može okarakterizirati bogata korespondencija (kojom se također odlikuje i ostavština drugih članova obitelji (posebice Aurelije Fodroci te ostavština obitelji Balbi, Tišma i Ožegović, rodbinski povezanih s obitelji Fodroci) te s druge strane brojnost zapisa koji svjedoče o razgranatoj službenoj djelatnosti Ladislava i posebice Žigmunda Fodrocija. Ostavštinu Mirka Fodrocija čini službena dokumentacija koja odražava problematiku skrbništva nad njime zbog njegova narušenog duševnog zdravlja. Uz spomenutu korespondenciju i spise koji se tiču službene djelatnosti pojedinih članova obitelji, sačuvan je i velik broj dužničko-vjerovničkih parnica i tužbi. Manjim dijelom zastupljeni su osobni spisi članova obitelji. Sačuvano gradivo koje se odnosi na posjede obitelji Fodroci u nekadašnjoj Križevačkoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji jednim dijelom odnosi se na imovinsko-pravna pitanja sadržana u brojnim parnicama, sudskim opomenama i pozivima te ugovorima vezanim uz pravo vlasništva nad pojedinim posjedom ili pak u svjedočanstvima o diobi nekog posjeda između članova obitelji. Drugim dijelom ono se odnosi na život kmetova i podložnika pojedinog posjeda i njihova prava i obveze. O tome svjedoče sačuvani popisi gornjaka i činženjaka te kmetova, zapisnici o izvršenoj tlaci, tužbe i parnice vođene pred vlastelinskim sudom i molbe kmetova kojima su potraživali svoja prava. Veća količina gradiva sačuvana je za posjede u Svetom Ivanu Zelini (Zelinska Gora, koju je obitelj Fodroci dijelila s drugim plemićkim obiteljima), Žubrince, Tršce i Lipu. Vrijedan izvor kako za povijest Sv. Ivana Zeline tako i za povijest poštanske službe uopće predstavlja sačuvana dokumentacija o zelinskoj pošti, koju je kralj 1844. godine darovao Julijani Fodroci za 1000 forinti. Iz ostavštine koja se tiče obiteljskih posjeda može se razabrati živ i razvijen gospodarski život koji se na njima vodio. Pri tome valja istaknuti dokumentaciju glede trgovine vinom (obitelj je zbog svog plemićkog položaja uživala pravo vinotočja i posjedovala nekoliko gostionica) i drvom te različite ugovore oko spaljivanja drvenjače radi dobivanja pepeljike u Zelinskoj Gori. Tome u prilog također svjedoče brojne sačuvane evidencije prihoda i rashoda, računi koje su sastavljali žitničari ili računovođe te popisi vlastelinskih službenika koji pokazuju da su Fodrociji kao vlastelini za brigu oko posjeda na raspolaganju imali više službenika (primjerice računovođe, žitničara, gostioničara, sluškinja, šumara i vrtlara te lovaca). Osim seoskih imanja, imovina obitelji Fodroci koja je zabilježena u gradivu ovog fonda obuhvaćala je i kuće u zagrebačkom Gornjem gradu, Krapini, Križevcima i Karlovcu. Gradivo tih gradskih posjeda čine kupoprodajna očitovanja i ugovori, parnica zbog plaćanja zemljišne pristojbe te dokumentacija o prijenosu duga prijašnjih vlasnika na Fodrocije kao kupce.
Količina
3.7 Metar
Vrsta gradivaJezikPismo
LatinicaNjemačko pismo
PosjednikLicencaOznaka arhiva
HR-HDA
Povijest
Nisu poznati podatci o preuzimanju gradiva u Arhiv. Jedini trag o vezi obitelji Fodroci i tadašnjega Zemaljskog arkiva predstavljaju pisma Albrechta Fodrocija ravnatelju Arhiva Emiliju Laszowskom iz 1930., u kojima mu očituje spremnost da mu dade na uvid obiteljski arhiv (obiteljska knjižnica, parnice te razne bilješke) koji je čuvao u svojem dvorcu u Štrigovi te ga ujedno u tu svrhu poziva k sebi, jer nije želio obiteljsku ostavštinu slati poštom. Prema opisu gradiva koji je Albrecht Fodroci naveo (u svojem pismu osim bilješki i parnica spominje knjigu o povijesti obitelji Fodroci uvezenu u kožu ) ne radi se o gradivu koje se čuva u HDA-u. Drugi podatak o arhivu obitelji Fodroci spominje sâm Laszowski ističući da je Radoslav Lopašić uspio spasiti dio obiteljskog arhiva, koji je neki član obitelji Fodroci bacio na gnojište (ujedno napominje da se taj dio obiteljskog arhiva nalazi vjerojatno u arhivu Akademije (danas HAZU), kamo je dospjela Lopašićeva ostavština). Manji dio gradiva obitelji Fodroci, nađen prilikom obrade zbirki HR-HDA-898. Zbirka raznih zapisa (tzv. Acta varia) i HR-HDA-786. Razne obitelji te dio gradiva iz zbirke HR-HDA-881. Razni rukopisi naknadno je priključen postojećem fondu.
Status dostupnosti
JAVNO
Napomena
Gradivo nije izlučivano zbog svoje vrijednosti. Trajno čuvanje.Arhivistički sređenoPapirPrilikom citiranja navodi se signatura i naziv fonda te signatura konkretne arhivske jedinice. Npr. HR-HDA-714. Obitelj Fodroci. 2.9.1.3. Putni list Julijane Fodroci (1851.).
Vrsta zapisaVrsta sadržaja