Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DAZG-1252
NaslovGrađanska dionička štedionica (arhivski fond, 1930-1949)
Vrijeme nastanka1930-1949 g.
RazinaSadržajFond čine u najvećem dijelu kartice osigurane štednje te realizirane uložnice. Manju cjeline čine iskazi s obračunima i biljezima štednja, zaključni spisi likvidacije, bilance, dopisivnje o dionicama, nekretnine, zapisnici likvidacijskog odbora, izkazi uložaka na knjižice, vezne štednje, popis prijava štediša i uložitelja i vjerovnika.
Količina3.6 Dužni metar
Vrsta gradivaJezikPismoLatinica
PosjednikLicencaMjestoOznaka arhivaHR-DAZG
PovijestGradivo je u Hrvatski državni arhiv preuzeto s masom bivših banaka i štedionica od Narodne banke Jugoslavije. Centrale Zagreb. Likvidacije starih poslova, prema službenoj obvezi, i prevezeno u 26 kamiona u spremište Slavetić (knjiga akvizicija br. 15/1966). Godine 2008. Hrvatski državni arhiv je predao fond Državnom arhivu u Zagrebu.Arhivsko gradivo fonda Građanske dioničke štedionice preuzimano je od imatelja Hrvatskog državnog arhiva po službenoj dužnosti. Preuzeto je 17. prosinca 2008. zajedno s još nekoliko fondova uprave, pravosuđa te društveno političkih organizacija. Fond je preuzet od HDA u 27 svežnjeva. Na svežnjevima je bio otisnut žig ili napisan naziv bivše štedionice.Fond je sredio, obradio i opisao Tomislav Vidaković (Državni arhiv u Zagrebu). Opis je izrađen prema međunarodnoj normi ISAD(G)Obavijesno pomagalo fonda HR – DAZG – 1252 Građanska dionička štedionica (1930. / 1949.) izrađeno je 2014. godine.Građanska dionička štedionica osnovana je 7. ožujka 1903. godine sa sjedištem u Daruvaru, a u registar trgovačkog suda u Požegi upisana je 4. travnja 1903. (NN br.88 od 18. travnja 1903.). Temeljna dionička glavnica iznosila je 60 000 kruna podijeljenih na 600 dionica glasećih na ime. Ravnatelj pri utemeljenju štedionice bio je Gustav Rethy.
Građanska dionička štedionica je tvrtka koja se bavila dioničarskom štednjom. Ovo dioničarsko društvo osnovano je na temelju pravila dana 7. ožujka 1903. godine sa glavnicom od 60 tisuća kruna, podijeljenih na 600 dionica. Sjedište društva je u Daruvaru, ali je ravnateljstvo ovlašteno po potrbi otvarati u smislu zakonskih propisa filijale i ekspoziture u inim mjestima države. Tvrtku potpisuju dva člana ravnateljstva ispod ispisanih ili štambiljom riječi “Građanska dionička štedionica”. Prema pravilniku ovog društva ravnateljstvo se sastoji od ravnatelja i sedam povjerenika. Na skupštini od 7. ožujka za ravnatelja je izabran Herman Pick a ostalih sedam povjerenika su bili Vaclav Hladigk, Gustav Stransky, Vinko Choura, Ladislav Rochlitz, Mortiz Deutsch, Gjuro Barić te dr. Gustav Rethy.
Štedionica je pribavljala potrebna sredstva uglavnom forsiranjem vezane štednje u raznim oblicima. Nastojalo se sakupiti što veći broj malih štediša. Sakupljena sredstva je štedionica je štedionica malim dujelom koristila u svom štedioničkom poslu za financiranje aktivnih poslova, dok je veći dio koristila za investicije kod afiliranih poduzeća kao kod Ljevaonice željeza i tvornice strojeva u Daruvaru, Industrije u Daruvaru, Parcelacije u Daruvaru te za financiranje vojnih dobara.
Predmet poslovanja dioničke štedionice je:
- davati i primati zajmove
- primati novac na štednju i ukamaćenje
- kupovati i prodavati vrijednosne papire, dionice raznih zavoda i privatne tražbine
- obavljati bankovne i založne poslove, te davati predujmove i zajmove na plodove svake
vrste ukoliko to ravnateljstvo zaključi
- baviti se uopće svim trgovačkim i štedioničarskim poslovima.
Društvom upravlja skupština, ravnateljstvo i nadzorni odbor. U skupštini svoja prava mogu ostvarivati oni pojedinci koji su ujedno i dioničari pri štedionici. O položenim dionicama izdaju se potvrde koje služe kao iskaznice na glavnoj skupštini. Dioničari svoja prava obnašaju osobno ili po opunomoćeniku. Korporacije, maloljetnike i osobe pod skrbništvom zastupaju njihovi zakonski zastupnici. Redovnu skupštinu saziva ravnatrljstvo najkasnije 6 mjeseci nakon zaključka poslovne godine oglasom u novinama. Izvanrednu skupštinu može sazvati ravnateljstvo ili nadzorni odbor. Ravnateljstvo ju mora sazvati u roku od 14 dana ako ju pismeno zatraži najmanje jedna trećina dioničara. Skupština može donositi valjane zaključke o svim pitanjima dok god je na skupštinskoj sjednici zastupljeno minimalno 1/3 svih izdanih dionica. Ne dođe li toliko dioničara na sazivanu skupštinu ravnateljstvo u tom slučaju ima pravo sazvati novu sjednicu u roku od 14 dana, na kojoj će moći zaključivati prisutni dioničari, bez obzira na broj njihovih dionica. Skupštinom predsjeda onaj dioničar kojeg skupština izabere. Na skupštini se odlučuje većinom glasova a ukoliko su glasovi jednako podijeljeni tada nadvlada ona strana s kojom je glasovao predsjedatelj. Na skupštini se glasa javno. Tajnim glasanjem se bira samo ravnateljstvo i nadzorni odbor. Izabranim se smatra onaj koji je dobio više glasova. O raspravama skupštine se vodi zapisnik, koji potpisuje predsjedatelj, zapisničar i dva dioničara, koje skupština izabere. Na skupštini se raspravlja o onim predmetima koji su oglašeni u pozivima i u novinama. Prijedlozi dioničara uzeti će se u raspravu samo onda, ako su pismeno predani ravnateljstvu barem tri dana prije same skupštine.
Skupština rješava slijedeće predmete:
a) izvještaj Ravnateljstva
b) izvještaj Nadzornog odbora
c) odobrava ili neodobrava račune, bilancu i razdjeljenje dobitka
d) dijeli apsolutorij Ravnateljstvu i Nadzornom odboru
e) bira Ravnateljstvo i Nadzorni odbor
f) ako ima razloga, smijenjuje Ravnateljstvo i Nadzorni odbor
g) mijenja pravila
h) povisuje ili smanjuje glavnicu
i) odlučuje o spajanju s drugim društvom
j) zaključuje prestanak društva
k) sklapa kartelne ugovore koji su usmjereni na zajedničku društvenu korist.
Ravnateljstvo se sastoji od ravnatelja, tri člana izvršnog odbora i 3 – 9 članova ravnateljstva, koje bira glavna skupština između dioničara na tri godine. Ravnatelja bira ravnateljstvo, koje s njim sklapa ugovor o službi i plaći. Ravnateljstvo bira iz svoje sredine predsjednika i potpredsjednika. Ravnatelj sa jednim članom ravnateljstva nadzire i rukovodi dnevno sve poslove. Sjednice Ravnateljstva saziva ravnatelj prema potrebi te im predsjeda. Valjane zaključke može stvarati natpolovična većina izabranog ravnateljstva. Zaključci se donose većinom glasova. Ako su glasovi podijeljeni, tada nadvlada ona strana za koju je glasovao ravnatelj. Ako se isprazni mjesto ravnatelja ili bilo kojeg člana Ravnateljstva za vrijeme od posljednje do buduće skupštine, tada ga popunjava ravnateljstvo iz redova dioničara. Službovanje tako izabranog člana traje do slijedeće skupštine. U slučaju da se trebaju popuniti 3 mjesta u Ravnateljstvu, preostali članovi Ravnateljstva moraju sazvati izvanrednu skupštinu koja treba odlučiti o popunjavanju tih mjesta.
Član Ravnateljstva može biti samo onaj dioničar, koji ima najmanje 10 dionica, koje mora položiti u društvenu blagajnu za vrijeme trajanja svog mandata.
Dužnosti Ravnateljstva su:
a) Zastupati društvo prema ovlastima i trćim osobama
b) propisivati poslovnik društva, te određivati tko posjeduje ključeve blagajne
c) određuje koliko će se novca upotrebljavati u koju svrhu
d) određivati uvjete i visinu kamata, pod kojima će se davati zajmovi
e) ztvrđivati uvjete i visinu kamata pod kojima će društvo primati uloge i ako treba
primat kredite
f) zapošljavati i otpuštati činovnike i poslužitelje, te im određivati plaću i ostale uvjete
pod kojima se primaju
g) nadzirati jednom mjesečno poslovanje štedionice, revidirati blagajnu i ispitivati račune
h) sastavljati i objavljivati godišnju bilancu prema odredbama Zakona o trgovini
i) sastavljane godišnjeg izvještaja o radu štedionice, podnositi ga Skupštini uz prijedlog kako
da se podijeli dobitak
j) sazivanje redovnih i izvanrednih skupština
k) izvršavanje Skupštinskih zaključaka
l) obavljanje svih društvenih poslova koje ne rješava Skupština
Na sjednice ravnateljstva se pozivaju svi članovi a uz njih pravo sudjelovanja imaju i članovi Nadzornog odbora. Na sjednicama se vodi zapisnik kojeg moraju potpisati svi prisutni.
Nadzorni odbor se sastoji od 3 člana i 2 zamjenika koje bira skupština između dioničara na 3 godine. Nadzorni odbor kontrolira vođenje društvenih poslova na svim područjima rada štedionice. Zbog toga ima pravo tražiti izvještaj o poslovima štedionice, pregledati knjige, spise i blagajnu društva. Nadzorni odbor također ima pravo ispitati i godišnje račune i bilancu kao i prijedloge o podjeli dobitka te o tome svake godine predložiti izvještaj skupštini, jer bez tog izvještaja skupština ne može donositi zaključak o podjeli dobiti. U slučaju da Nadzorni odbor zapazi neke radnje protivne zakonu ili društvenim pravilima ili propuste koji idu na štetu društva ili zlouporabu bilo kojeg oblika, dužan je sazvati skupštinu. Nadzornom odboru ne mogu se nametnuti neki drugi poslovi osim ovih koji su navedeni. Članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama ravnateljstva.
Bilancu štedionice, prethodno odobrenu i pregledanu od strane nadzornog odbora, ravnateljstvo nora dostaviti dioničarima na njihov zahtjev. Čisti dobitak u poslovanju štedionice dijelio se na slijedeći način:
a) najmanje 10% ide u pričuvu
b) 15% ravnateljstvu
c) 3% nadzornom odboru
d) ostatak razdjeljuje skupština
Pričuva je u vlasništvu društva, te se upotrebljava za pokriće štete i za poslove društva a prema pravilima štedionice. Nepodignute dividende nakon tri godine se automatski prebacuju u pričuvu društva.
Društvo prestaje s radom ukoliko skupština donese takav zaključak na sjednici na kojoj je prisutno dvije trećine svih do tada izdanih dionica, sa dvije trćine glasova, ukoliko se spoji s nekim drugim društvom ili uslijed pokrenutog stečaja. Likvidaciju društva provodi ravnateljstvo i nadzorni odbor na način da unovči svu imovinu štedionice, isplati sve dugove, da sebi nagradu za obavljenu likvidaciju a ostatak podijeli dioničarima po broju dionica.
Dana 26. lipnja 1940. godine sjedište štedionice seli u, dotadašnju podružnicu, Zagreb. Trgovački sud u Zagrebu objavljuje 6. ožujka 1944. likvidaciju štedionice (NN br.85 od 14. travnja 1944.). Likvidacija Građanske dioničke štedionice u likvidaciji odrađena je temeljem rješenja Ministarstva financija FNRJ od 21. rujna 1946. (NN br.136 od 15. studenog 1946.). Likvidacijski odbor štedionice objavljuje da je 10. srpnja 1948. završen likvidacijski postupak prema propisima Pravilnika o postupku likvidacije privatnih kreditnih poduzeća (NN br.58 od 21. rujna 1948.). Okružni sud za grad Zagreb objavljuje 17. srpnja 1948., da je proveden upis brisanja štedionice iz trgovačkog registra nakon dovršene likvidacije (NN br.73 od 11. rujna 1948.).
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaNema podataka o izlučivanju prije dolaska u arhiv, a u HDA nije obavljeno izlučivanje.Osobni podaci: NE;Autorska prava : NE;Napomena o jezicima i pismima:Hrvatski / latinica;Sačuvanost:Fragmentarno sačuvano.Arhivistički sređenoTri uredske knjige su u dobrom stanju, dokumenti u kutijama su čitki, a papir koji se nalazi u njima je i dalje kvalitetan i nije u raspadajućem stanju.
Vrsta zapisaVrsta sadržaja