Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DAZG-1250
NaslovDiskontna banka d.d. (arhivski fond, 1920-1948)
Vrijeme nastanka1920-1948 g.
RazinaSadržajArhivsko gradivo ovog fonda sastoji se od fragmentarno sačuvanih poslovnih knjiga banke, kartoteke knjigovodstva, spisa likvidacije, spisa mjeničnog poslovanja, uložnih knjižica te spisa o poslovima povezanima s Državnom razrednom lutrijom.
Količina0.7 Dužni metar
JezikPismoLatinica
PosjednikLicencaMjestoOznaka arhivaHR-DAZG
PovijestHrvatski državni arhiv (HDA) je gradivo preuzeo od Narodne banke Jugoslavije. Centrale u Zagrebu, prema službenoj obvezi (knjiga akvizicija br. 15/1966). U HDA nije obavljena obrada fonda, a kod predavatelja je bilo popisano u tzv. Zajedničkom radnom i općem arhivu po predmetima s mjestimice označenim rasponima godina gradiva. HDA je 2008. gradivo predao Državnom arhivu u Zagrebu.
Arhivsko gradivo je sredio i sumarni inventar izradio Domagoj Čičko, arhivist Državnog arhiva u Zagrebu.
Arhivsko gradivo Diskontne banke d.d. u Zagrebu predao je Državnom arhivu u Zagrebu 17. prosinca 2008. Hrvatski državni arhiv po službenoj dužnosti. U Knjizi ulaza arhivskog gradiva to je zabilježeno pod brojem 14/2008. od 17. prosinca 2008. godine.
Arhivsko gradivo fonda do sada je bilo nesređeno te nisu učinjeni nikakvi zahvati na gradivu.
ODNOSI I VEZE
Hijerarhijski nadređena tijela Diskontnoj banci d.d. u Zagrebu bila su Kraljevska banska uprava, Odjeljenje za trgovinu, obrt i industriju te Trgovinsko-industrijska komora u doba Kraljevstva SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije; Državna riznica NDH, Odjel za novčarstvo i osiguranje u doba NDH, te Ministarstvo financija DFJ i Ministarstvo financija Federalne Hrvatske, Odjel za novčarska poduzeća u doba DFJ, odnosno FNRJ. Zadaća je navedenih tijela bila nadzirati usklađenost poslovanja banke s važećim zakonima i propisima. Diskontna banka d.d. u Zagrebu nije imala hijerarhijski podređena tijela. NADLEŽNOSTI, SVRHA, FUNKCIJE I PODRUČJE DJELATNOSTI
Diskontna banka d.d. u Zagrebu djelovala je u zakonskom okviru koji je regulirao bankovno-novčarski sustav, a temeljio se na Trgovačkom zakonu od 16. svibnja 1875. te Obrtnom zakonu od 18. svibnja 1884. Navedeni zakoni, doneseni u doba Austro-Ugarske Monarhije, u manjoj ili većoj mjeri ostali su na snazi kroz čitavo razdoblje djelovanja Srpske privredne banke d.d. u Zagrebu. Značajnije intervencije učinjene su jedino donošenjem Zakona o radnjama 5. studenog 1931., čime je prestao važiti spomenuti Obrtni zakon. Nadalje, nakon ekonomske krize početkom 1930-ih godina, donijeti su zakoni i zakonski akti sa svrhom zaštite poslovanja bankarskih i novčarskih institucija, posebice u odnosu na regulaciju zemljoradničkih dugova. No, time nisu uvedene nikakve izmjene u osnovni zakonski okvir funkcioniranja bankovno-novčarskog sustava. Ni nakon sloma Kraljevine Jugoslavije i uspostave NDH nije došlo do promjena u zakonskim osnovama koje su regulirale bankovno-novčarski sektor. Do određenih izmjena dolazi tek po uspostavi nove države, DFJ, odnosno FNRJ, a i one su u početku bile skromne. Tako je Zakonom o uređenju i djelovanju kreditnog sistema dopušteno djelovanje privatnih kreditnih ustanova, iako je za to bila potrebna dozvola saveznog ministra financija te je njihovo djelovanje trebalo biti u službi narodne privrede. Već je iz navedenog vidljiva težnja ka ukidanju privatne inicijative u bankovno-novčarskom sustavu, što je i ostvareno nakon provođenja likvidacija privatnih bankarskih i novčarskih institucija, što se podudara s prestankom djelovanja Diskontne banke d.d. u Zagrebu.
Prema Utemeljiteljnoj osnovi i popisnom arku za supskripciju tvrtke svrha i predmet poslovanja Diskontne banke d.d. u Zagrebu obuhvaćaju sve poslove iz bankovne i štedioničke struke te osnutak i vođenje robnog odjeljenja. Dionička glavnica Diskontne banke d.d. u Zagrebu iznosila je 10 000 000 kruna. Svrha i predmet poslovanja banke ostali su isti i nakon preuzimanja u državno vlasništvo NDH.
Iz sačuvanog gradiva, kao i zapisnika sjednica Glavne skupštine, može se zaključiti da se Diskontna banka d.d. u Zagrebu u svom djelovanju prvenstveno fokusirala na mjenične i devizne poslove, vođenje tekućih računa i štednje te robno poslovanje, dok su kreditni poslovi obuhvaćali samo malen dio njezinog poslovanja. Također, istaknuto mjesto zauzimali su poslovi Državne razedne lutrije. Diskontna banka d.d. u Zagrebu vodila je i prodajni ured Ugljenokopnog društva Monte Promina – Siverić (od 1934.) te se bavila trgovinom željeznom, staklenom i porculanskom robom na veliko (1920. – 1934.).
Diskontna banka d.d. u Zagrebu započela je s radom 6. studenog 1920. održavanjem konstituirajuće sjednice Glavne skupštine. Nastala je pretvorbom Bankarske kuće M. Samujlović u dioničko društvo. Banka je upisana u VIII. sudski registar za društvene tvrtke pod brojem 62., uz pripadajuću Zbirku isprava 152/1920. . Diskontna banka d.d. u Zagrebu dobila je 15. prosinca 1920. pod br. 61131/1920. obrtnu iskaznicu za vođenje poslovanja od strane poglavarstva Slobodnog i kraljevskog glavnoga grada Zagreba. Nakon uspostave NDH odlukom Ministarstva narodnog gospodarstva br. 15032 od 30. lipnja 1941., a na temelju Zakonske odredbe o imenovanju povjerenika kod privrednih poduzeća od 19. travnja 1941. i Zakonske odredbe o dužnostima i pravima povjerenika imenovanih kod privrednih poduzeća od 16. svibnja 1941. , imenovan je kao upravni povjerenik Banke Mate Čulinović. Na temelju Odluke br. 20114 Ministarstva Državne riznice NDH, Odjela za državnu imovinu, navjeru i dugove od 16. srpnja 1943., a u skladu s čl. 1. zakonske odredbe o preuzimanju novčanih zavoda od 8. srpnja 1941. br. CLXXXV-532-Z.p.1941., Diskontna banka d.d. u Zagrebu preuzeta je 13. kolovoza 1943. u državno vlasništvo s cjelokupnom imovinom. Cjelokupno poslovanje i likvidacija Banke povjereni su Štedionici Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu, a pod nadzorom Nadzornog povjereništva u sastavu Vladimir Jurić i Mate Čulinović. Likvidacija Banke nije provedena do kraja postojanja NDH, stoga je 21. listopada 1946. određena nova likvidacija u smislu rješenja Ministarstva financija FNRJ br. 18376 od 21. listopada 1946. Likvidacija Diskontne banke d.d. u Zagrebu dovršena je u skladu s propisima Pravilnika o postupku likvidacije privatnih kreditnih poduzeća . Rješenjem o razrješenju likvidacionih organa i imenovanju likvidatora kod privatnih kreditnih poduzeća u likvidaciji od 14. lipnja 1948., razriješena su dužnosti likvidacijska tijela Diskontne banke d.d. Zagreb, a za likvidatora je postavljena Narodna banka FNRJ – Centrala za Hrvatsku. Likvidacija je dovršena 1. srpnja 1948.
Diskontna banka d.d. u Zagrebu imala je sjedište u Zagrebu. Prema Pravilima mogla je osnivati svoje podružnice, a iz sačuvanog gradiva (adrese prebivališta klijenata) može se zaključiti da joj se teritorijalna nadležnost protezala na teritoriju Kraljevstva SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, NDH, te DFJ odnosno FNRJ, ovisno o razdoblju. Banka je imala sjedište na adresi Akademički trg 8, a 1929. preselila se na novu adresu Zrinjevac 19 (prostorije bivše Francusko-Srpske banke). Dio poslova obavljao se na adresi Gajeva ulica 10 (trgovina željeznom, staklenom i porculanskom robom), dok se prodajni ured Ugljenokopnog društva Monte Promina – Siverić nalazio na adresi Zrinjski trg 16.
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaOsobni podaci: NE;Autorska prava : NE;Sačuvanost:Gradivo fonda je fragmentarno sačuvano.
Arhivistički sređenoPrilikom sređivanja i obrade arhivskoga gradiva ovog fonda izdvojeno je arhivsko gradivo Hrvatske katoličke štedione d.d. u Novoj Gradiški, koje će biti predano Državnom arhivu u Sisku.
Vrsta zapisaVrsta sadržaja