Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DAZG-200
NaslovDržavna mješovita pučka škola Kaptol (arhivski fond, 1860-1947)
Vrijeme nastanka1860-1947 g.
RazinaSadržajGradivo fonda se sastoji od registraturnih pomagala, spisa, dokumentacije o radu ustanove, dokumentacije o učenicima, računovodstvene dokumentacije, dokumentacije Zajednice doma i škole, dokumentacije o didaktičkim pomagalima i učeničkih radova.
Količina37.0 Knjiga16.0 Kutija5.0 Svežanj
Vrsta gradivaJezikPismoLatinica
PosjednikOznaka arhivaHR-DAZG
PovijestOsnovna škola na Kaptolu je prva i najstarija škola na području grada Zagreba te predstavlja maticu na temelju koje su kasnijem periodu nastale ostale zagrebačke osnovne škole.
Kao godina osnutka škole uzima se 1830. godina kada je učitelj Marko Grošl osnovao privatnu trorazrednu pučku dječačku učionu u kojoj se nastava odvijala na hrvatskom jeziku.
Škola je bila smještena na Dolcu br. 2, u kući u kojoj je učiteljica Amalija Langer od 1825. godine privatno podučavala djevojčice.
Proglasom Vrhovne ugarske školske oblasti iz 1839. godine škola je dobila pravo javnosti.
U razdoblju od 1839. do 1848. godine školu su uzdržavale samostalne zagrebačke općine Nova Ves, Kaptol, Laška ulica, Prvostolni kaptol i Zagrebačka biskupija, a kada su 1848. godine općine prestale plaćati svoj doprinos, škola se uzdržavala dobrovoljnim prilozima.
Carskom naredbom od 23.veljače 1851. godine biskupski ordinarijati preuzimaju unutarnju upravu pučkih škola te je time osiguran opstanak Kaptolske glavne učione.
Odlukom Carskog kraljevskog namjesništva od 2. listopada 1859. godine preustrojena je škola iz trorazredne u četverorazrednu, a naredbom iste institucije od 2. studenog 1863. godine izuzet je njemački jezik iz obvezatnog nastavnog programa.
Početkom školske godine 1863. / 64. dodijeljena su kaptolskoj školi djeca iz mjesta Lašćine koje je do tada pripadalo Sesvetskoj općini.
U tom su razdoblju u školi podučavani nastavni predmeti koji su bili propisani naredbom Carskog kraljevskog namjesništva od 2. listopada 1855. godine.
Na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi, održanoj u Zagrebu 1864. godine, kaptolska je škola odlikovana bakrenom kolajnom za izložene učeničke radove.
Na temelju naredbe Carskog kraljevskog namjesništva od 28. rujna 1865. godine uvedena je u školu i opetovna obuka. Istovremeno s opetovnicom 1865. započela je s radom i obuka u crtanju.
Nastojanjem ravnatelja škole Antuna Irgolića, školskog nadzornika Eduarda Suhina i gradskog načelnika Ivana Vončine, zakupljena je 1875. godine kuća blizu Kaptolskih vrata
kroz koja se prolazilo na Novu Ves te je na tom prostoru 1976. položen kamen temeljac novoj, današnjoj zgradi kaptolske škole.
Nova zgrada kaptolske Opće pučke dječačke učione bila je prva moderna školska zgrada na području grada Zagreba, uređena po svim tadašnjim pedagoškim i higijenskim propisima.
Uz školu je 1883. godine osnovano i prvo javno zabavište koje je bilo uzdržavano na trošak gradske općine , a tri godine kasnije, u listopadu 1886. godine, i šegrtska škola.
Godine 1901., nakon što su iz škole premještena četiri dječačka razreda u školu u Draškovićevoj ulici, smještena je u zgradu novoosnovana Kaptolska djevojačka pučka škola.
Za vrijeme prvog svjetskog rata u školskoj je zgradi smještena vojna bolnica i austro-ugarska vojska , a obje kaptolske pučke škole su 1914. godine premještene su u zgradu Gornjogradske škole u Opatičku ulicu. U novonastaloj situaciji nastavna se obuka provodila u tri turnusa po kojima su bile razvrstane gornjogradska, kaptolska dječačka i kaptolska djevojačka pučka škola.
Sljedeće godine je vojska preuzela i zgradu Gornjogradske škole, te se je Kaptolska dječačka pučka škola bila prisiljena seliti u zgradu gradske ubožnice na Novoj Ves, no ponovo se vraća u zgradu Gornjogradske škole gdje ostaje do 15. listopada 1919. godine kada se vraća u vlastitu zgradu.
Unatoč teškim prilikama nastava se održavala tijekom svih ratnih godina bez prekida, u smanjenom obujmu zbog nedostatka prostora i normalnih uvjeta za rad.
Naredbom Gradskog poglavarstva Zagreb od 22. listopada 1919. godine osnovana je u zgradi kaptolske škole i prva muška građanska škola na području grada Zagreba.
Sljedeće dvije godine, zbog nedostatka prostora, pučka dječačka i djevojačka škola su održavale naizmjeničnu obuku, sve do 1922. godine kada je nadograđen drugi kat na zgradi,
na koji je smještena građanska škola.
Na molbu uprave škole uređeno je tokom 1928. godine školsko kino, drugo takve vrste u Zagrebu.
Nakon donošenja Zakona o narodnim školama od 5. prosinca 1929. službeno naziv škole se mijenja u Državna narodna muška osnovna škola na Kaptolu.
Nakon što je naredbom Gradskog poglavarstva Zagreb od 1932. godine razriješena dužnosti
uprava djevojače pučke kaptolske škole, a njezina odjeljenja priključena dječačkima, škola nastavlja djelovanje kao mješovita pod nazivom Državna narodna mješovita osnovna škola Kaptol.
Na prijedlog Kraljevske banske uprave u Zagrebu, Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije donijelo je 1933. godine odluku o otvaranju ženskog prvog razreda Više narodne škole pri osnovnoj školi na Kaptolu.
Zaključkom Gradskog školskog odbora od 31. listopada 1935. godine otvoren je na školi i analfabetski tečaj.
Na temelju zaključka Školskoga odbora grada Zagreba od 12. svibnja 1938. određeno je novo razgraničenje područja osnovnih škola prema kojemu je ovoj školi pripalo IX. školsko područje.
U razdoblju Banovine Hrvatske škola nosi naziv Narodna škola na Kaptolu.
Ustrojenjem Nezavisne Države Hrvatske i donošenjem novog školskog zakona, Ministarstvo nastave u Zagrebu donijelo je 1941. godine odluku o ponovnoj promjeni naziva škola u Državna mješovita pučka škola Kaptol.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, školske godine 1941. / 1942., u kaptolsku su školsku zgradu doselili razredi iz Gornjogradske, Draškovićeve i Ivkančeve pučke škole te muška i ženska građanska škola.
Godine 1942., školsku je zgradu na nekoliko mjeseci zauzela njemačka vojska , a nakon njenog odlaska školske su prostorije upotebljavane za novačenje hrvatskih oružanih snaga. U vrijeme kada se novačenje nije vršilo, nastava se održavala u prizemnim prostorijama.
Krajem iste godine , u prostorije školske zgrade doselila je i Lašćinska škola, ali su Draškovićeva pučka i ženska građanska škola preseljene na nove lokacije.
Školske godine 1943. / 1944. vojska je ponovo zauzela većinu školskih prostorija tako da se je nastava bila prisiljena održavati u tri turnusa, a od travnja 1944. godine nastava se počela odvijati po privatnim kućama u Novoj Vesi, Medvedgradskoj, na Kaptolu i u dvorani kraj crkve na Ksaveru.
Škola na Kaptolu djeluje i danas pod imenom Osnovna škola Miroslava Krleže.
Status dostupnostiJAVNO
NapomenaIzrađen je sumarni inventar fonda.Državni arhiv u Zagrebu je, na temelju Naredbe o privremenom osiguranju arhiva od 12. ožujka 1948. godine i rješenja Povjereništva za prosvjetu i kulturu GNO-a od 23. listopada 1948. godine, preuzeo gradivo fonda u više navrata; 21. kolovoza 1950. godine i 26. svibnja 1983. godine od tadašnje I. sedmogodišnje muške škole na Kaptolu u Zagrebu tj. Osnovne škole Kaptol. Navedena škola je kao sljednik Državne mješovite pučke škole Kaptol preuzela njezinu cjelokupnu pismohranu.
Državni arhiv u Zagrebu je, po službenoj dužnosti temeljem čl. 14 i 15. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/2000 i 65/2009) i čl. 5 Pravilnika o predaji arhivskog gradiva arhivima, preuzeo gradivo 29. siječnja 2013. od Osnovne škole Miroslav Krleža, Kaptol 16, Zagreb.
Fond je upisan u Knjigu primljenog arhivskog gradiva Državnog arhiva u Zagrebu pod rednim brojem rednim brojevima 650, 2149 i 11/2013.Papir. Kod pojedinih dokumenata postoje mehanička oštećenja ali ne utječu na čitljivost.Gradivo ima status javnog gradiva i dostupno je sukladno čl. 18. - 28. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67 / 1999) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Zagrebu.
Umnožavanje je dopušteno sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67 / 1999) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Zagrebu.
Vrsta zapisaVrsta sadržaja