Arhivska oznakaHR-DAM-253-1
NaslovPravila Mlinarskog ceha u Prelogu (komad, 6.8.1832.-6.8.1832.)
Vrijeme nastanka06.08.1832.-06.08.1832.
RazinaSadržajNa zasjedanju Skupštine Zaladske županije 6. kolovoza 1832. godine su donesena i službeno usvojena nova cehovska pravila. Primarni cilj ovih odredbi bio je obuhvatiti sve one mlinare s područja Međimurja koji do tog trenutka nisu bili uključeni u rad formalnih cehova. Kako bi se omogućilo efikasnije upravljanje i olakšao administrativni nadzor nad raštrkanim mlinarskim pogonima, donesena je odluka o teritorijalnoj reorganizaciji. Mlinari su, u skladu sa svojom geografskom pripadnošću, podijeljeni u pet zasebnih, novoformiranih cehova. Ovom podjelom stvorena je čvršća administrativna mreža koja je jamčila bolju unutarnju kontrolu i lakše rješavanje lokalnih sporova. Pravni kontinuitet i utjecaj terezijanskih artikula
Prilikom definiranja pravnih temelja za nove cehove, Skupština se oslonila na povijesne pravne izvore i kontinuitet habsburškog zakonodavstva. Mlinarima s područja Međimurja, uključujući i važno gospodarsko središte Prelog, dodijeljeni su cehovski artikuli (pravila) koje je propisala carica Marija Terezija još 9. rujna 1768. godine. Ovi terezijanski artikuli predstavljali su temeljni dokument kojim se uređivao cjelokupan cehovski život – od statusa majstora, kalfi i šegrta, pa sve do propisanih cijena, kvalitete usluge i kaznenih odredbi za prekršitelje. Spomenuta pravila su službeno potvrđena i ratificirana 14. ožujka 1769. godine na skupštini Zaladske županije. Reaktivacija i proširenje primjene ovih artikula 1832. godine svjedoče o njihovoj pravnoj održivosti i prilagodljivosti novim ekonomskim okolnostima. Među pet novoosnovanih organizacija, posebnu važnost i širok teritorijalni obuhvat dobio je Mlinarski ceh Prelog. Ova je institucija ustrojena kao krovno udruženje za mlinare iz nekoliko ključnih naselja koja su gravitirala tom gospodarskom središtu. Prema službenom popisu i raspodjeli, ceh u Prelogu je, osim samog mjesta Prelog, pod svojom jurisdikcijom obuhvaćao i mlinare iz okolnih naselja: Oporovec, Otok, Podbrest, Orehovica i Trnovec. Time su pod jedinstvenu upravu stavljeni svi riječni i potočni mlinovi tog dijela Međimurja, čime je dokinuta dotadašnja nelojalna konkurencija i neusklađenost u radu mlinara na tom potezu. Dokument su službeno parafirali prisutni pripadnici i dužnosnici Skupštine Zaladske županije, čime je potvrđena politička i staleška suglasnost s donesenim mjerama. Konačni pravni legitimitet ovom povijesnom aktu dao je županijski bilježnik Alojz Skublić, koji je svojom ovjerom i potpisom potvrdio vjerodostojnost isprave. Ovom ovjerom dokument je prešao u sferu važećeg javnog prava, čime je dugoročno i stabilno reguliran pravni status, prava i obveze međimurskih mlinara unutar onodobnog staleško-cehovskog poretka.
Količina0.01 Dužni metar1 Knjiga
Vrsta gradivaJezikPismoLatinica
PosjednikLicencaOznaka arhivaHR-DAM
Status dostupnostiJAVNO
Vrsta zapisaVrsta sadržaja