Rezultati pretrage

Obitelj Gotal ubraja se u hrvatsko praplemstvo. Spominje se već u 13. st. kao Gatal od Gatalovca. Matija Gotal je od 1440. do 1442. bio vesprimski biskup i visoki kancelar kraljevstva. Članovi obitelji Gotal obavljali su dužnosti dožupana u Križevačkoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, bili su zagrebački kanonici, Nikola Gotal bio je 1680. hrvatski podban, dok je Petar Gotal izabran od Staleža i redova kao povjerenik za uređenje uprave i sudovanja u Slavoniji. Njihova imanja bila su Gotalovec i Grana, zatim Dubovica, Kapela, Martijanec i Jalžabet u Varaždinskoj i Križevačkoj županiji, imanja Jakovlje i Bistra u Zagrebačkoj županiji te imanje Belica u današnjoj Međimurskoj županiji. Posljednji Gotal bio je Gabrijel koji umire 1740. bez potomaka i tako izumire ova plemićka obitelj. Njihova imanja nasljeđuje obitelj Lepossa, a zatim Bakić.

U skladu sa Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske (NN 16/52) 27. travnja 1952. godine na području dotadašnje teritorijalne nadležnosti mjesnih narodnih odbora Jalžabet, Kelemen i Gornja Poljana formiran je Narodni odbor općine Jalžabet. U njegovom sastavu nalazilo se trinaest naselja: Donja Poljana, Gornja Poljana, Grešćevina, Imbriovec Jalžabetski, Jakopovec, Jalševec Jalžabetski, Jalžabet, Kaštelanec, Kelemen, Leštakovec, Novakovec, Pihovec i Rukljevina. Sjedište općine bilo je u mjestu Jalžabet. Viši organ vlasti nadležan Narodnom odboru općine Jalžabet bio je Narodni odbor kotara Varaždin. Narodni odbor općine Jalžabet ukinut je 31. srpnja 1957. godine sukladno Zakonu o izmjeni područja općina u NRH (NN 35/1957). Naselja Jalžabet, Imbriovec Jalžabetski, Jalševec Jalžabetski, Kelemen, Leštakovec, Novakovec i Pihovec ušla su u sastav Narodnog odbora općine Varaždin, a naselja Donja Poljana, Gornja Poljana, Grešćevina, Jakopovec, Kaštelanec i Rukljevina u sastav Narodnog odbora općine Varaždinske Toplice.